Kvantitativna metodologija ključna je u znanstvenom istraživanju, usmjerena na kvantifikaciju i statističku analizu. Koristi se za uspostavljanje uzročno-posljedičnih odnosa, usporedbu grupa i provjeru valjanosti teorija, među ostalim ciljevima. Temeljno je u disciplinama kao što su psihologija, medicina i društvene znanosti, nudeći precizne rezultate koji se mogu ponoviti.
The kvantitativna metodologija To je temeljni stup u znanstvenom istraživanju. Međutim, stalno postoje zabune u vezi s njegovom definicijom i razlikom od Kvantitativno istraživanje po sebi. U ovom ćemo se članku pozabaviti karakteristikama kvantitativne metodologije, citirati neke definicije različitih autora i usporediti je s njenim parnjakom: kvantitativnim istraživanjem. Nadalje, ukratko ćemo se dotaknuti kvalitativna metodologija, ponuditi širu perspektivu.
Oglasi
U ovom ćete članku pronaći:
Definicija kvantitativne metodologije
The kvantitativna metodologija odnosi se na strukturni okvir koji vodi kvantitativno istraživanje. Usredotočuje se na to kako kvantitativne podatke treba prikupljati, analizirati i tumačiti. Uključuje specifične alate, tehnike i pristupe koji odgovaraju mjerljivoj prirodi podataka.
Razni autori dali su svoje definicije kvantitativne metodologije:
- Prema Creswellu (2009), kvantitativna metodologija je „istraživački pristup koji uključuje prikupljanje mjerljivih podataka za analizu odnosa između varijabli korištenjem postupaka statistika."
- Za Babbie (2010.), "kvantitativna metodologija usredotočuje se na mjerenje empirijskih fenomena uz pomoć matematičkih i statističkih alata."
Glavne značajke
- Objektivnost: Ovo je jedna od glavnih snaga i fokusa kvantitativne metodologije. Za razliku od kvalitativnih pristupa, koji mogu biti interpretativni i subjektivni, kvantitativna metodologija to jest nastoji dobiti podatke koji su nepristrani i na koje ne utječu osobna mišljenja ili predrasude istraživač. Zaključci se temelje na konkretnim i provjerljivim podacima.
- Mjerenje i kvantifikacija: Sama bit ove metodologije je transformirati opažanja i fenomene u mjerljive podatke. To omogućuje usporedbu, analizu i generalizaciju. Koriste se ljestvice, upitnici i drugi alati koji se mogu numerički kodirati, što olakšava primjenu statističke analize.
- Ponovljivost: Studija koja koristi kvantitativnu metodologiju osmišljena je na takav način da bi, ako bi drugi istraživač ponovio istu studiju pod istim uvjetima, trebao dobiti slične rezultate. Ova nam značajka omogućuje validaciju i potvrdu nalaza u različitim kontekstima i populacijama.
- Kontrola i manipulacija: U eksperimentalnom kvantitativnom istraživanju bitno je kontrolirati ili manipulirati jednom ili više varijabli kako bi se promatrao njihov učinak na druge varijable. To omogućuje uspostavljanje uzročno-posljedičnih odnosa, a ne samo korelacije.
- Generalizacija: Budući da kvantitativna metodologija obično koristi reprezentativne uzorke, dobiveni rezultati često se mogu generalizirati na širu populaciju. Međutim, ključno je da se uzorkovanje izvrši ispravno kako bi se osigurala valjanost ovih generalizacija.
- Formalna i stroga struktura: Kvantitativno istraživanje slijedi formalnu strukturu koja uključuje jasnu definiciju hipoteza, odabir uzorka, prikupljanje podataka i statističku analizu. Ova rigorozna struktura osigurava da je studija koherentna i logična.
- Upotreba standardiziranih instrumenata: Ova metodologija često koristi instrumente koji su validirani i standardizirani, osiguravajući dosljednost u prikupljanju podataka i dopuštajući usporedbu između različitih studija.
- Statistička analiza: Kvantificirani podaci analiziraju se pomoću statističkih tehnika, koje se mogu razlikovati od statističkih osnovne deskriptivne testove (kao što su srednje vrijednosti i standardne devijacije) do složenijih testova, ovisno o prirodi studije.
Ove karakteristike odražavaju robusnost i preciznost kvantitativna metodologija. Ispravnim razumijevanjem i primjenom ovih načela istraživači mogu dobiti jasne i objektivne uvide u fenomen koji proučavaju.
Razlike između kvantitativne metodologije i kvantitativnog istraživanja
Iako su ove dvije ideje suštinski povezane, nisu međusobno zamjenjive:
- Kvantitativna metodologija: Kao što smo već spomenuli, to je okvir koji vodi kvantitativno istraživanje. Odredite alate i tehnike koje ćete koristiti, kako će se podaci prikupljati i analizirati i kako će se rezultati tumačiti.
- Kvantitativno istraživanje: Odnosi se na opći pristup u kojem nastojimo izmjeriti fenomene i uspostaviti kvantitativne odnose između varijabli.
Kvalitativna metodologija: Kratak spomen
Za razliku od svog kvantitativnog dvojnika, kvalitativna metodologija usredotočuje se na dubinsko istraživanje fenomena, tražeći razumijevanje značenja, tumačenja i ljudskih iskustava. Ne usredotočuje se na kvantifikaciju, već na tumačenje i opis.
Zaključno, bitno je razumjeti razliku između metodologije i istraživačkog pristupa za provođenje točnih i koherentnih studija u akademskom i znanstvenom svijetu. The kvantitativna metodologija To je vitalni alat koji vodi kako istraživači pristupaju i analiziraju mjerljive podatke.
Kada se koristi kvantitativna metodologija
The kvantitativna metodologija Koristi se u različitim kontekstima i disciplinama kada istraživači traže specifične odgovore koji se mogu kvantificirati i statistički analizirati. U nastavku su neke od situacija i ciljeva za koje se koristi ova metodologija:
- Uspostavite uzročne veze: Kada se želi utvrditi da li promjena varijable (neovisne varijable) uzrokuje učinak na druga varijabla (ovisna varijabla), kvantitativno eksperimentalno istraživanje je najviše prikladno. Na primjer, kako bi se istražilo poboljšava li određena obrazovna intervencija rezultate učenika.
- Generalizacija na šire populacije: Kada želite donijeti zaključke o cijeloj populaciji na temelju njenog uzorka, koristi se kvantitativna metodologija. Na primjer, istraživanje koje se primjenjuje na reprezentativni uzorak grada kako bi se predvidjelo mišljenje cjelokupnog stanovništva tog grada.
- Usporedba između grupa: Ako je cilj usporediti razlike između različitih skupina (na primjer, muškarci vs. žene, različite dobne skupine, različiti medicinski tretmani), kvantitativna metodologija nudi alate za objektivne i statističke usporedbe.
- Identifikacija obrazaca i trendova: U područjima kao što su sociologija ili ekonomija, gdje je cilj identificirati trendove ili obrasce u velikim skupovima podataka.
- Validacija teorija: Kada imate određenu teoriju ili hipotezu i želite je potvrditi empirijskim podacima.
- Studije prevalencije: Kao istraživanje koje nastoji odrediti učestalost pojave ili stanja u određenoj populaciji, kao što je prevalencija bolesti u zemljopisnoj regiji.
- Longitudinalne studije: Kada želite promatrati i mjeriti kako se varijable ili odnosi između njih mijenjaju tijekom vremena.
- Studije u određenim područjima: Mnoge discipline, poput psihologije, medicine, ekonomije, obrazovanja i drugih društvenih i prirodne, često pribjegavaju kvantitativnoj metodologiji za provođenje empirijskih istraživanja u svojim polja.
- Kada su potrebni preciznost i sposobnost ponavljanja: U situacijama kada je bitno da su rezultati točni i da drugi istraživači mogu ponoviti studiju kako bi potvrdili ili opovrgli nalaze.
- Odlučivanje na temelju podataka: U poslovnom svijetu ili u javnim politikama, gdje se odluke moraju temeljiti na konkretnim i provjerljivim podacima.
Ukratko, kvantitativna metodologija koristi se kada je fokus istraživanja kvantificirati podatke i primijeniti neki oblik analize statistički, pružajući strukturirani okvir za rješavanje specifičnih pitanja u velikom broju područja i kontekstima.
